Postovi

Tajna Kožarske ulice

Slika
Po broju javnih kuća i kupleraja, Zagreb je nekada bio među vodećim gradovima u Europi, a ovim se mogao pohvaliti do Drugog svjetskog rata. Prije rata, gotovo je svaka kuća u Tkalčićevoj ulici bila kupleraj. Radilo se o legalnim obrtima, a prvi takav nalazio se u Kožarskoj ulici, nazvan Petrova kupelj. Otvaranje kupleraja bilo je sasvim jednostavno, dapače, jednostavnije nego danas otvoriti obrt ili tvrtku. Sve što je bilo potrebno jest otići u Gradsku skupštinu, podnijeti zahtjev koji bi se, zatim, odobrio ili odbio. Zaposlenice bordela imale su i liječničku uslugu, a pregled su morale obaviti dva puta tjedno. Reklama za ova mjesta bila je zabranjena, kupleraji nisu smjeli isticati kakve usluge se kod njih pružaju. Međutim, reklama nije niti bila potrebna, posla nije nedostajalo, a znak prepoznavanja kupleraja bila je – figurica patuljka na prozoru. Kada bi patuljak bio polegnut, to je označavalo da je dotična dama zauzeta. Nakon nekog vremena, susret s damama postao je mogu

Biser Maksimira: Zavirite u kapelicu sv. Jurja

Slika
Kapelica svetog Jurja dobro je poznata svim zaljubljenicima u Maksimirsku šumu. Neogotička kapelica popularno nazvana “crikvica” izgrađena je u razdoblju od 1862. do 1864. godine na mjestu gdje se prije nalazio Narodni hram. U kapelici je nadbiskup Juraj Haulik želio biti pokopan. Osnova je u obliku križa s kratkim krilima transepta i poliogonalnim svetištem. Zidovi su od opeke, a konstruktivni dijelovi od kamena. Pročelje s portalom na koji se nastavlja visok prozor sa šiljastim lukom završava preslicom. Ostala dva velika prozora na krilima su transepta. Krov je bio pokriven škriljevcem. Iznutra su zidovi bili obojani “kamenom mastju da se čini kao da je od kamena tesanca”. Na svodu između rebara naslikane su na modroj podlozi zlatne zvijezde. Popločena je mramornim crno-bijelim pločama. Ogradu oko kapelice čine šipke od lijevana željeza. Za oltar iznad crne mramorne menze visoki reljef u drvu s likom sv. Jurja načinio je kipar Michael Stolzer. Vitraji na prostranim prozorima p

Zagrebački božićni običaji

Slika
Naš Zagreb ima svoju tradiciju i običaje koji su s vremenom potisnuti pod mješavinom različitih kultura u metropoli. No, prisjetimo se kako je to izgledalo nekad. Božić s borom do stropa okićenim desecima pravih svijeća. Tako se nekad u starim zagrebačkim obiteljima slavilo Isusovo rođenje. No, velika jela nije oduvijek bila jedan od prepoznatljivih simbola ovih bladana. U građanska je kućanstva stigla tek u 19. stoljeću. Djevojke su paljenjem papirića s muškim imenima od Svete Lucije do Božića otkrivale ime budućeg muža, a djeca su se šibala brezinim granama na Šibrajevo, 28. prosinca. 23. prosinac - Slavio se tzv. kokošji Badnjak. Taj dan provodili su se razni običaji koji bi osiguravali plodnost kokoši (kokošince je imala gotovo svaka kuća na Gornjem gradu sve do 1954. godine). Djeca su kokotala po ulicama, ali i skupljala kukuruz po podu. Prije jele postojao je "kinč"! - Visoko drvce do stropa s pravim svijećama nije oduvijek bio jedan od prepoznatljivih simbola

Zagrebačka sinagoga

Slika
Zagrebačka sinagoga  bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovskezajednice u modernoj Hrvatskoj.  Sinagoga  je izgrađena 1867. u  Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji  unutar  Austro-Ugarske  i korištena je do 1941. kad ju je  marionetska država   Sila Osovine , negdašnja  Nezavisna Država Hrvatska  dala srušiti. Sinagoga je izgrađena u  pseudomaurskom stilu , dizajnirana prema hramu u gradskoj četvrti Leopoldstädter u  Beču  i nalazila se u današnjoj Praškoj ulici. To je bio jedini namjenski židovski objekt korišten za bogoslužje u povijesti  grada   Zagreba . Zgrada sinagoge bila je jedna od najistaknutijih javnih zgrada u Zagrebu i jedna od poznatijih sinagoga u okolici. Od  1980-ih  postoje planovi ponovne gradnje sinagoge na izvornoj lokaciji, no zbog spleta različitih političkih okolnosti, do danas je u tom smislu ostvaren vrlo malen napredak. Glavne nesuglasice postoje između  hrvatske vlade  i židovskih organizacija, koliko bi ove organizacije bile uključ

Advent u Zagrebu 2018

Slika
Zvuci božićnih zvončića, mirisi medenjaka, kuhanog vina i raznih oblizeka.. sinoć su zavaldale  gradom. Predostavljate svi i zašto je to tako? Služeno je počeno i ovogodišnji Advent u Zagrebu! Ne morate za advent posezati u druge države, dovoljno je samo da ulaštite svoje čizmice prije polaska jer vas čeka pregršt ugodnih iznenađenja i glazbeni program.  Ove godine Zagreb nudi pregršt događaja i manifestacija koje će zadovoljiti ukus i najzahtjevnije posjetitelje. Zabava, dobra klopa, jedinstveni događaji, umjetnost, ali i istinski blagdanski ugođaj čekaju vas na ulicama glavnog grada. Ovogodišnji Advent u Zagrebu traje od 01.12.2018. do 06.01.2019. Ovo su neke od destinacija ovogodišnjeg adventa, koje ne smijete propustiti! 1. Ledeni park Zatvorite oči. Zamislite da izvodite impresivnu piruetu u spektakularnom najvećem i najljepšem klizalištu u ovom dijelu Europe. Čini vam se ne moguće? Razmislite još jednom! Upravo takvo klizalište vas čeka na Trgu kraja Tomisl

Park mladenaca – velika zelena površina u novozagrebačkom kvartu Siget

Slika
Park mladenaca, koji se nalazi na granici naselja Siget i Trnsko, prvi je veliki park Novog Zagreba napravljen šezdesetih godina 20. stoljeća. Poznat je po uspjeloj ideji originalne sadnje drveća, a naseljima Siget i Trnsko osigurava puno zelenila i prostora za uživanje u čistom zraku i umirujućem zelenilu. Park je projektirao krajobrazni arhitekt Smiljan Klaić, a ideja projekta je bila da mladenci nakon sklapanja braka u parku zasade po jedno stablo kao simbol ljubavi koja će rasti i razvijati se. I doista, park se i razvijalo. Prvo stablo u Parku mladenaca zasađeno je u studenom 1967. godine. Mladenci su uplaćivali određeni iznos novca za sadnju i održavanje stabla, birali su vrstu sadnice, imena mladenaca su se upisivala u knjigu parka, a mogli su i nazočiti sadnji. Kao poseban dar dobivali bi nacrt parka u kojem bi bilo obilježeno njihovo stablo. Taj originalni i uspjeli projekt sadnje trajao je od 1967. do 1978. godine i u tom razdoblju zasađeno je oko 8000 mladih stabala.

Počelo je iskopavanje kod Učiteljskog fakulteta!

Slika
Kako sam u davno prije spomenula, ispod Učiteljskog fakulteta je masovna grobnica.  Detaljnije o tome čitajte u ovom postu . Početkom tjedna u dvorištu zagrebačkog Učiteljskog fakulteta osvanule su policijske trake koje priječe prolazak cijelim južnim i jugoistočnim zelenim površinama oko fakulteta, a potom je i bager krenuo s iskapanjem. Sve te aktivnosti koje plijene pozornost svih koji prolaze Gagarinovim putom dio su terenskog istraživanja koje provodi Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja ne bi li pronašla posmrtne ostatke žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Trenutačno bageri iskapaju na raznim mjestima, a sve se radi pod strogim nadzorom policije. Svaki prolaznik namjernik koji bi se se usudio prići iza policijske trake, pokušavajući doznati dokle s došlo u iskapanjma i je li išta pronađeno, biva brzo upozoren da se tu ne zadržava. Neki izvori govore da bi tu mogla biti riječ o masovnoj grobnici, poput Ovčare. Naime na ad