Tajne Zagreba

Nepoznato prijevozno sredstvo našeg grada: PULFERAŠI Znate li možda što su to ''pulferaši''? To je stari zagrebački običaj na koji su se ljudi švercali na tramvajima. Pulferaši tj. oni koji su se švercali na tramvajima, točnije na spojnici između motornih kola i prikolice. Jako opasan način švercanja, priznali bi, ali to je bilo tako. Na sreću, a starim purgerima na žalost - u današnje vrijeme toga skoro i da nema.  Neki su se tako vozili iz obijesti, a bilo je tu i svojevrsnog ''dokazivanja hrabrosti'' jer ako nisi dovoljno pažljiv i padneš, od tebe ostane palačinka. No, nisu svi bili takvi, neki su se na taj način švercali. ZET je nastojao izbjeći sve više nezgoda na taj način te je na spojnicu između vagona (onu kuglu iz koje su virili kablovi, neznam kako se to stručno zove), a za koju su se pulferaši pridržavali, namazao kolomazom (vazelinom). Pulferašima je bilo najzabavnije voziti se u tzv. sendviču. Sendvič je vožnja i

Tramvajske linije od 1 do 17 prometuju zagrebačkim ulicama neprekidno 24 sata, no nedostaju brojevi 10 i 16. Tramvajsku mrežu u Zagrebu danas čini 116 kilometara pruga, kojima prolazi 15 dnevnih i četiri noćne tramvajske linije. Hrvatska metropola, pak, nije prvi grad koji je uveo električni javni prijevoz. Davne 1910. godine električna vozila zamijenila su konjske tramvaje u Zagrebu, no Pula, Opatija i Rijeka su tu inovaciju u javnom prijevozu uvele nekoliko godina prije.  Zagrebački električni tramvaj   p ostoji od 18. kolovoza 1910. godine, prije čega su tramvaje vukli konji. U početku su vozila bila žute boje, no 1923. godine zamijenjena su prepoznatljivom plavom bojom. Trenutno mrežu električnog javnog prijevoza čini 116 kilometara pruga, od kojih su se tijekom povijesti neke ukinule ili naknadno uvele. Ukinute pruge Mreža tramvajskih pruga od 1910. godine doživjela je nekoliko širenja, ali i ukidanja. Zadnje proširenje bilo je 2000. godine kada je u promet pušten

Neki kažu da su purgeri samo oni čija obitelj živi u Zagrebu barem pet generacija. Neki su blaži pa tvrde da možeš biti purger već ako su ti baka i djed rođeni u Zagrebu. A za Hrvate iz drugih regija purgeri su svi rođeni u našem glavnom gradu bez obzira na porijeklo. Spominju u pjesmama Bad Blue Boysa. Za naše sugrađane starije životne dobi koji su uvijek zbigecani i imaju bečke manire obično kažemo: “Joj, on ti je stari purger.” Odakle dolazi ta riječ i koje je bilo njezino značenje? Da bismo dobili odgovor, moramo se vratiti u srednji vijek kada Zagreba još nije bilo. Utvrđeni Gradec i utvrđeni Kaptol stajali su svaki na svom brežuljku, a u njima su živjela gospoda i obrtnici, odnosno crkvenjaci. Jadni kmetovi nisu imali tu privilegiju, nego su živjeli u selima oko ova dva utvrđena naselja, ostavljeni na milost i nemilost barbarskih naroda. U 13. stoljeću područje današnjeg Zagreba poharali su Tatari. Kralj Bela IV. uviđa da je potrebno naseljavanje i stoga poziva seljake, obrt

A abšisati - izblijedjeti abšmalcati - kuhati a potom popržiti na masti s mrvicama abštand - razmak abštaubati - očistiti od prašine abštosati - podrigivati ajeršpajz - kajgana ajncug - odijelo ajngemahtec - pileća juha s povrćem ajnpendekl - zaštitni jastučić za novorođenčad ajnpren juha - juha od zaprženog brašna ajnšlag - krajnji položaj upravljivih kotača ajzeban - lokomotiva aktati - razmišljati aktenaška - aktovka anlaser - pokretač motora (auto) apcigati - oduzeti apetitlih - ukusno apfelštrudl - savijača od jabuka ašnbeher - pepeljara aufinger - vješalica aufštafirung - miraz ausgan - izlaz auspuh - ispušna cijev auzglajzati - skinuti meso s kosti auzmeš - ponovno miješanje karata auzvinkl - u koso, ukrivo B baba - starija žena badav(a) - besplatno, uzalud badeancug - kupaći kostim badecimer - kupaona badehoze - kupaće gaće bademantl - frotirasti ogrtač badevana - kada u kupaoni bajs - bicikl balta - sjekira bariti - zavoditi bedinati - n

S obzirom na trenutni broj nezaposlenih osoba, pitam se može li se ovakvim načinom uspijeti šarmirati nadleđene u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i tako dobiti posao. Mato Juričić je pokušao u toj namjeri te je ušao u povijest vatrogasne brigade Zagreb i cijelog grada Zagreba sa svojom spektakularnom i nevjerojatnom molbom za posao. zagreb.info 6. travnja 1932. godine Mate je navršio 26 godina i napravio največu vratolomiju u svom životu kako bi ispunio svoj san- dobiti posao vatrogasca. U to doba vatrogasci su bili poznati po svojim akrobatskim sposobnostima i izuzetnoj fizičkoj znazi, stoga su mnogi od njih bili vrhunski sportaši ili avanturisti. Zbog toga je Mato pomislio kako bi mu neka demonstracija sposobnosti pomogla dobiti posao, piše Siniša Jembrih u Vatrogasnom vjesniku.    Povijesne vratolomije na vrhu Katedrale Događaj je popraćen u zagrebačkoj novinskoj kronici ''Večer''. ''Nekoliko minuta poslije 10 sati izjutra u srijedu 6. travnja

izvor: wikipedia '' Vještičji malj'' (Malleus Maleficarum) dominikanskih redovnika Jakoba Sprengera i Heinricha Institorisa knjiga je tiskana 1487. godine te je služila kao pri ručnik za prepoznavanje, ispitivanje i mučenje vještica. Sprenger i Istitoris knjigu su napisali nakon što je papa  Inocente VIII.   izdao ‘Summis desiderantes affectibus’, koja će u povijest ući i kao vještičja bula. Nakon tiskanja ove knjige, koja je prihvaćena kao neslužbeni udžbenik za progone vještica, ludilo se počelo širiti Europom u 15. i 16. stoljeću, da bi vrhunac dosegnulo u 17. i 18. stoljeću, a nije obišlo ni Zagreb i njegovu okolicu. Potom je na provincijskoj sinodi u Trnavi donešena odluka o obveznom propovijedanju protiv čarobnjaštva što je u 17. stoljeću rezultiralo naglim porastom sumnjivih vještica. “Čaranja, vračanja, gatanja, proricanja i supersticiozna vidanja bolesti i rana tajnim riječima i znacima izvršenim u određeno vrijeme i na određenom mjestu, imaju se opetova