Tajne Zagreba

Naš Zagreb ima svoju tradiciju i običaje koji su s vremenom potisnuti pod mješavinom različitih kultura u metropoli. No, prisjetimo se kako je to izgledalo nekad. Božić s borom do stropa okićenim desecima pravih svijeća. Tako se nekad u starim zagrebačkim obiteljima slavilo Isusovo rođenje. No, velika jela nije oduvijek bila jedan od prepoznatljivih simbola ovih bladana. U građanska je kućanstva stigla tek u 19. stoljeću. Djevojke su paljenjem papirića s muškim imenima od Svete Lucije do Božića otkrivale ime budućeg muža, a djeca su se šibala brezinim granama na Šibrajevo, 28. prosinca. 23. prosinac - Slavio se tzv. kokošji Badnjak. Taj dan provodili su se razni običaji koji bi osiguravali plodnost kokoši (kokošince je imala gotovo svaka kuća na Gornjem gradu sve do 1954. godine). Djeca su kokotala po ulicama, ali i skupljala kukuruz po podu. Prije jele postojao je "kinč"! - Visoko drvce do stropa s pravim svijećama nije oduvijek bio jedan od prepoznatljivih simbola

Zagrebačka sinagoga  bila je glavno mjesto bogoslužja zagrebačke židovskezajednice u modernoj Hrvatskoj.  Sinagoga  je izgrađena 1867. u  Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji  unutar  Austro-Ugarske  i korištena je do 1941. kad ju je  marionetska država   Sila Osovine , negdašnja  Nezavisna Država Hrvatska  dala srušiti. Sinagoga je izgrađena u  pseudomaurskom stilu , dizajnirana prema hramu u gradskoj četvrti Leopoldstädter u  Beču  i nalazila se u današnjoj Praškoj ulici. To je bio jedini namjenski židovski objekt korišten za bogoslužje u povijesti  grada   Zagreba . Zgrada sinagoge bila je jedna od najistaknutijih javnih zgrada u Zagrebu i jedna od poznatijih sinagoga u okolici. Od  1980-ih  postoje planovi ponovne gradnje sinagoge na izvornoj lokaciji, no zbog spleta različitih političkih okolnosti, do danas je u tom smislu ostvaren vrlo malen napredak. Glavne nesuglasice postoje između  hrvatske vlade  i židovskih organizacija, koliko bi ove organizacije bile uključ

Zvuci božićnih zvončića, mirisi medenjaka, kuhanog vina i raznih oblizeka.. sinoć su zavaldale  gradom. Predostavljate svi i zašto je to tako? Služeno je počeno i ovogodišnji Advent u Zagrebu! Ne morate za advent posezati u druge države, dovoljno je samo da ulaštite svoje čizmice prije polaska jer vas čeka pregršt ugodnih iznenađenja i glazbeni program.  Ove godine Zagreb nudi pregršt događaja i manifestacija koje će zadovoljiti ukus i najzahtjevnije posjetitelje. Zabava, dobra klopa, jedinstveni događaji, umjetnost, ali i istinski blagdanski ugođaj čekaju vas na ulicama glavnog grada. Ovogodišnji Advent u Zagrebu traje od 01.12.2018. do 06.01.2019. Ovo su neke od destinacija ovogodišnjeg adventa, koje ne smijete propustiti! 1. Ledeni park Zatvorite oči. Zamislite da izvodite impresivnu piruetu u spektakularnom najvećem i najljepšem klizalištu u ovom dijelu Europe. Čini vam se ne moguće? Razmislite još jednom! Upravo takvo klizalište vas čeka na Trgu kraja Tomisl

Park mladenaca, koji se nalazi na granici naselja Siget i Trnsko, prvi je veliki park Novog Zagreba napravljen šezdesetih godina 20. stoljeća. Poznat je po uspjeloj ideji originalne sadnje drveća, a naseljima Siget i Trnsko osigurava puno zelenila i prostora za uživanje u čistom zraku i umirujućem zelenilu. Park je projektirao krajobrazni arhitekt Smiljan Klaić, a ideja projekta je bila da mladenci nakon sklapanja braka u parku zasade po jedno stablo kao simbol ljubavi koja će rasti i razvijati se. I doista, park se i razvijalo. Prvo stablo u Parku mladenaca zasađeno je u studenom 1967. godine. Mladenci su uplaćivali određeni iznos novca za sadnju i održavanje stabla, birali su vrstu sadnice, imena mladenaca su se upisivala u knjigu parka, a mogli su i nazočiti sadnji. Kao poseban dar dobivali bi nacrt parka u kojem bi bilo obilježeno njihovo stablo. Taj originalni i uspjeli projekt sadnje trajao je od 1967. do 1978. godine i u tom razdoblju zasađeno je oko 8000 mladih stabala.

Kako sam u davno prije spomenula, ispod Učiteljskog fakulteta je masovna grobnica.  Detaljnije o tome čitajte u ovom postu . Početkom tjedna u dvorištu zagrebačkog Učiteljskog fakulteta osvanule su policijske trake koje priječe prolazak cijelim južnim i jugoistočnim zelenim površinama oko fakulteta, a potom je i bager krenuo s iskapanjem. Sve te aktivnosti koje plijene pozornost svih koji prolaze Gagarinovim putom dio su terenskog istraživanja koje provodi Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja ne bi li pronašla posmrtne ostatke žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Trenutačno bageri iskapaju na raznim mjestima, a sve se radi pod strogim nadzorom policije. Svaki prolaznik namjernik koji bi se se usudio prići iza policijske trake, pokušavajući doznati dokle s došlo u iskapanjma i je li išta pronađeno, biva brzo upozoren da se tu ne zadržava. Neki izvori govore da bi tu mogla biti riječ o masovnoj grobnici, poput Ovčare. Naime na ad

U čast rođendanu grada Zagreba sam odlučila napisati ovaj post te nabrojati neke manje poznate činjenice o njegovim prirodnim i kulturnim ljepotama, kao i poznatim Zagrepčanima koji privlače turističku pažnju. 1 . Danas je dan grada Zagreb, 31. svibnja. Obilježava se na blagdan Majke Božje od Kamenitih Vrata - njegove zaštitnice.  2 . Zagreb još uvijek nije milijunski grad. Prema popisu stanovništva iz 2011. u njemu živi 790.017 stanovnika, od toga je 369.339 muškaraca, a 420.678 žena. Najviše stanovnika ima u Sesvetama 70.009 osoba, a najmanje u Brezovici gdje živi 12.030 stanovnika.  3. Zagrebačka uspinjača koja iz Tomićeve ulice spaja Donji grad s Gornjim gradom, smatra se najkraćom žičanom željeznicom na svijetu namijenjenoj javnom prijevozu. Pruga joj je duga tek 66 metara, a vožnja od dna do vrha traje 64 sekunde. 4. Crtana serija "Profesor Baltazar" je najpoznatiji projekt Zagrebačke škole crtanog filma koja broji ukupno 59 epizoda. Prava na prikazivanje

Mamutica  je najveća stambena zgrada tzv. neboder (po obujmu) u Gradu Zagrebu , a također se ubraja među najveće stambene zgrade u Europi . Nalazi se u istočnom dijelu Novog Zagreba, u kvartu Travno. Možda ne oduzima dah ljepotom ,ali brojkama i veličinom sigurno plijeni pažnju.  Izgradila ju je Industrogradnja 1974.  prema projektu prof. Đure Mirkovića.  Cijelo je zdanje dugačko oko 240  m , visina iznosi 60 m i ima 19 naseljenih katova. U njoj stanuje oko 5.000 ljudi u 1.169 stanova  i 6 ulaza (velika Mamutica) i 3 ulaza (mala Mamutica). U sklopu Mamutice je i 256 garaža u prizemlju te 24 lokala na razini platoa. Ukupna vrijednost joj je 135,7 milijuna eura . Premda bi se na prvi pogled izvana mogla doimati nezgrapno i neudobno, zgrada je sasvim udobna i uredna iznutra. Miroslav Kollenz dok je osmišljavao urbanistički plan novozagrebačkog naselja Travno, radi lakšeg snalaženja u masi nizova zgrada s brojnim ulazima, objekte nazvao imenima poljskog cvijeća, a postojala je i

Oktogon je naziv za zgradu nekadašnje Prve hrvatske štedionice u Donjem gradu u Zagrebu. Kroz zgradu vodi trgovački prolaz s dućanima, u sredini kojeg je osmerokutna dvorana natkrivena kupolom od vitraja, po kojoj je i dobio ime. Službena mu je adresa Ilica 5, a povezuje Cvjetni trg (Trg Petra Preradovića) s Ilicom. Vitra je posebnim načinom oslikano staklo. Kad su ljudi uspjeli uz pomoć kemijskih spojeva, oksida, obojiti staklo (manganov oksid koji boji modro, a željezov oksid crveno), umjetnici su došli na misao xa sastavljaju slike od komadića obojenog stakla.  Slikar- staklar zvan vitraj radi slično kao mozaičar. Ali njegovi komadići stakla širi od mozaičerovih staklenih štapića i kamenčića. Osim toga vitrajer ih ne utječe na zid, nego uokviruje u olovne spojnice. Sastavljen na prozor umjesto na zid, vitraj kroz sebe pušta sunčeve zrake i stvara najblistavije boje među svim slikarskim tehnikama. Jeste li znali da je na području sadašnjeg Okto

Koje Vam alkoholno piće prvo padne na pamet kad Vam kažem da ga neki smatraju prehrambenim proizvodom, da izvrsno paše i u ljetnim i u zimskim mjesecima, posebice uz roštilj ili nakon neke sportske aktivnosti? Bilo da se radi o vrućim ljetnim danima ili hladnim zimskim noćima, osvježavajuća čaša ovog pića svakome će uljepšati dan. Poznati mađarski pisac Bela Hamvas, svojedobrno je izjavio kako postoji univerzalna stvar kod alkohola, pa tako i ovog pića, a to je da ''postoji samo jedan zakon pijenja: bilo kada, bilo gdje i bilo kako''. Brojni su ga pisci opisivali, pjesnici opjevali, a slikari slikali. Pogađate o čemu se radi? Naravno, o njegovom veličanstvu- PIVI. U Zagrebu je već od davnih dana postojala pivovara, doduše manjih razmjera, ali s odličnom proizvodnjom ovog napitka. Pivari u ono doba nisu mogli namiriti potražnju, stoga je osnivanje pivovare ovakve vrste i veličine bilo neizbježno, Na Gornjem gradu je i prije radilo nekoliko pivovara, Prva je osnov

Prvi podatak o imenu zagrebačke žile kucavice Ilice nalazi se u dokumentu koji datira iz davne 1431. godine. Tako se ta godina može smatrati rođendanom i imendanom Ilice, bilježi Branimir Špoljarić u svojoj knjizi "Stari Zagreb od vugla do vugla". No, kako je nastalo iličko ime, do danas nije sa sigurnošću utvrđeno. Nekoliko je teorija, a najvjerojatnija je ona koja govori da je ulica dobila ime prema potoku Ilica podno Peneznih goric ili Gradečke gmajne, današnjeg Rokova perivoja. Druga teorija spominje naselje gradečkih kmetova koje se zvalo ville, pa se govorilo "pem v vilcu", odnosno idem u selo. Treća je teorija da je ime izvedeno od riječi ilo, tj. ilovače na kojoj je bilo naselje čiji su se stanovnici bavili lončarijom, bilježi Špoljarić. Foto: Goran Jakuš/PIXSELL  Ilica ( Ilica je poznata kao vijugava ulica i to zato što je tijekom razvoja slijedila srednjovjekovni put koji je izbjegavao savske naplavine. Do 1766. godine protezala s