Tajne Zagreba

Bezbroj puta čuli smo koja je sljedeća postaja i kamo idemo. Mirela Matković otkriva da to i nije baš lako izgovoriti. Profesionalna je spikerica i najpoznatiji glas ZET-a, koji je drilala na HRT-u, a prati nas i u dokumentarcima, reklamama i u dizalima. "Sljedeća je postaja  Trg bana Josipa Jelačića". Rečenica koju smo svi čuli na tisuće puta. Dok se vozimo tramvajem, najave sljedećih stanica gotovo ne primjećujemo. Jednostavno za izgovoriti, zar ne? No iza njih stoji desetogodišnji rad.  Mirela Matković , profesionalna spikerica, dobro se potrudila da joj glas zvuči baš tako. – A i puno ljudi koji su me drilali da progovorim kako treba. Učila sam  govoriti iz inata . Kada sam se tek počela baviti novinarskim poslom, jedan me urednik na HRT-u, gdje sam radila, zamolio da više ne čitam. Rekao je da sam talentirana, ali da to jednostavno nije slušljivo – kaže Mirela Matković,  najpoznatiji glas ZET-a . I ne samo te gradske tvrtke. Njen glas pratit će nas i tijekom do

U Zagrebu je počeo drugi po redu kulturno-umjetnički projekt 'Festival svjetla Zagreb .' na čak 19 lokacija povijesne gradske jezgre. Od četvrtka 15. ožujka pa sve do nedjelje 18.ožujka moći će se pogledati atraktivne audiovizualne instalacije i projekcije. Osim Klovićevih dvora, koji su lani bili okosnica cijelog festivala, projektu su se priključili i Muzej grada Zagreba, Hrvatski institut za povijest, ali i glumci koji uz kip Antuna Gustava Matoša recitiraju njegove stihove. Tema Festivala je proljeće koje simbolizira buđenje, rast i renesansu te će stoga svaka od 19 lokacija na svoj način dočarati proljetni ugođaj kroz svjetlosne predstave koje će se održavati od 18 do 23 sata. Ulaz na sve programe je besplatan.  1. lokacija: ART PARK Zelena oaza na brežuljku podno Strossmayerova šetališta novom ruhu najavit će proljeće dok nas vodi u prošlost svjetlosnom instalacijom koja oživljava sjećanje na nekadašnji vinograd smješten na padalinama Gorenjg grada, Usred grada s

Početkom siječnja 1929. naše krajeve, a zatim i gotovo cijelu Europu, zahvatila je strašna zima, zima koja je s pravom dobila epitet „zima 20. stoljeća“. Zahlađenje se najprije osjetilo u unutrašnjosti.  Novu godinu 1929. Zagrepčani su dočekali u znaku relativno toplog vremena, koje je bilo nastavak sličnog vremena cijele jeseni i početaka zime 1928.  Kako  izvori navode, do zore se plesalo i pjevalo u Glazbenom zavodu, u kavanama «Corso», «Esplanade», «Manon» i drugima, gostionicama, na periferiji i planinarskim domovima na Sljemenu, u prostorijama različitih društva i u privatnim stanovima itd. Kako je bilo toplo, doček je prošao bez pahuljica snijega. No, u noći s 1. na 2. sječnja došla je izrazita promjena vremena. Ciklona se sa sjeverozapada Europe premjestila nad Sredozemlje, a u unutrašnjosti Hrvatske pao je snijeg. Istovremeno je ojačala sjevernoeuropska anticiklona. Ona će se sljedeća gotovo tri mjeseca konstantno protezati od Velike Britanije do Sibira i predstavljat