Zagrebacka zima 1929. godine

Početkom siječnja 1929. naše krajeve, a zatim i gotovo cijelu Europu, zahvatila je strašna zima, zima koja je s pravom dobila epitet „zima 20. stoljeća“. Zahlađenje se najprije osjetilo u unutrašnjosti. 
Novu godinu 1929. Zagrepčani su dočekali u znaku relativno toplog vremena, koje je bilo nastavak sličnog vremena cijele jeseni i početaka zime 1928.






 Kako  izvori navode, do zore se plesalo i pjevalo u Glazbenom zavodu, u kavanama «Corso», «Esplanade», «Manon» i drugima, gostionicama, na periferiji i planinarskim domovima na Sljemenu, u prostorijama različitih društva i u privatnim stanovima itd. Kako je bilo toplo, doček je prošao bez pahuljica snijega. No, u noći s 1. na 2. sječnja došla je izrazita promjena vremena. Ciklona se sa sjeverozapada Europe premjestila nad Sredozemlje, a u unutrašnjosti Hrvatske pao je snijeg. Istovremeno je ojačala sjevernoeuropska anticiklona. Ona će se sljedeća gotovo tri mjeseca konstantno protezati od Velike Britanije do Sibira i predstavljati ključ ove nemilosrdne zime u Europi. Naime, anticiklona je područje spuštajućeg zraka, uslijed čega se javljaju nepovoljni uvjeti za nastanak oblaka. Tlak zraka u tom području raste, a vjetar puše od središta prema periferiji.

 Kako je na području anticiklone vedro, tako dolazi do nesmetanog izračivanja topline s površine Zemlje u Svemir u obliku infracrvenog zračenja, dok se, istovremeno, zbog kratkog trajanja osunčanog dijela dana, noću izgubljena toplina ne stigne kompenzirati danju. Zbog toga anticiklone zimi donose postupno hlađenje zraka, a o njihovoj trajnosti, površini i položaju ovisi kakva će zima biti na određenom području.

U Zagrebu su tada od hladnoće popucali tramvajski i telefonski vodovi, Sava se zaledila, a diljem grada su na otvorenom postavljene peći s užarenim koksom kako bi se prolaznici i beskućnici mogli malo zagrijati. Magazin Svijet, kultni ilustrirani tjednik, koji je izlazio od 1926. do 1936. godine, tada je objavio fotografije snimljene po Zagrebu. Na njima se mogu vidjeti Zagrepčani kako izlaze po drva za ogrjev, kočije koje su zapele u snijegu i konj koji se poskliznuo na ledu, sablasno prazna Zvonimirova i Trg bana Jelačića koji je, bez obzira na zimu, još uvijek bio živ. Donosimo vam ih u nastavku.

Diljem Zagreba su, zbog ekstremno niskih temperatura, bile postavljene peći s užarenim koksom. Ovdje su si Zagrepčani na Jelačić placu grijali ruke.

Dolac je uglavnom bio prazan, no uvijek se našla ova gospođa koja je jedna od rijetkih skoro svaki dan dolazila na Dolac i prodaval svoj grah.

Te zime je oko tisuću gradskih radnika čistilo snijeg diljem Zagreba. Na ovoj slici čiste Ilicu.

Grad je ostao bez goriva te su sve škole bile zatvorene.

Ljudi su na sve načine pokušavali naći drvo za ogrjev.

Sava se zaledila. Navodno je led po cijeloj širini bio debeo 20 cm.

Izvori: osobni dokumenti, telegram.hr, narodni list, fotoreportaža iz Zagreba, Magazin Svijet 1929., Snijeg u Zagrebu, Zima stoljeća, Zima u Zagrebu 1929.