Tajne Zagreba

Neki kažu da su purgeri samo oni čija obitelj živi u Zagrebu barem pet generacija. Neki su blaži pa tvrde da možeš biti purger već ako su ti baka i djed rođeni u Zagrebu. A za Hrvate iz drugih regija purgeri su svi rođeni u našem glavnom gradu bez obzira na porijeklo. Spominju u pjesmama Bad Blue Boysa. Za naše sugrađane starije životne dobi koji su uvijek zbigecani i imaju bečke manire obično kažemo: “Joj, on ti je stari purger.” Odakle dolazi ta riječ i koje je bilo njezino značenje? Da bismo dobili odgovor, moramo se vratiti u srednji vijek kada Zagreba još nije bilo. Utvrđeni Gradec i utvrđeni Kaptol stajali su svaki na svom brežuljku, a u njima su živjela gospoda i obrtnici, odnosno crkvenjaci. Jadni kmetovi nisu imali tu privilegiju, nego su živjeli u selima oko ova dva utvrđena naselja, ostavljeni na milost i nemilost barbarskih naroda. U 13. stoljeću područje današnjeg Zagreba poharali su Tatari. Kralj Bela IV. uviđa da je potrebno naseljavanje i stoga poziva seljake, obrt

A abšisati - izblijedjeti abšmalcati - kuhati a potom popržiti na masti s mrvicama abštand - razmak abštaubati - očistiti od prašine abštosati - podrigivati ajeršpajz - kajgana ajncug - odijelo ajngemahtec - pileća juha s povrćem ajnpendekl - zaštitni jastučić za novorođenčad ajnpren juha - juha od zaprženog brašna ajnšlag - krajnji položaj upravljivih kotača ajzeban - lokomotiva aktati - razmišljati aktenaška - aktovka anlaser - pokretač motora (auto) apcigati - oduzeti apetitlih - ukusno apfelštrudl - savijača od jabuka ašnbeher - pepeljara aufinger - vješalica aufštafirung - miraz ausgan - izlaz auspuh - ispušna cijev auzglajzati - skinuti meso s kosti auzmeš - ponovno miješanje karata auzvinkl - u koso, ukrivo B baba - starija žena badav(a) - besplatno, uzalud badeancug - kupaći kostim badecimer - kupaona badehoze - kupaće gaće bademantl - frotirasti ogrtač badevana - kada u kupaoni bajs - bicikl balta - sjekira bariti - zavoditi bedinati - n

S obzirom na trenutni broj nezaposlenih osoba, pitam se može li se ovakvim načinom uspijeti šarmirati nadleđene u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i tako dobiti posao. Mato Juričić je pokušao u toj namjeri te je ušao u povijest vatrogasne brigade Zagreb i cijelog grada Zagreba sa svojom spektakularnom i nevjerojatnom molbom za posao. zagreb.info 6. travnja 1932. godine Mate je navršio 26 godina i napravio največu vratolomiju u svom životu kako bi ispunio svoj san- dobiti posao vatrogasca. U to doba vatrogasci su bili poznati po svojim akrobatskim sposobnostima i izuzetnoj fizičkoj znazi, stoga su mnogi od njih bili vrhunski sportaši ili avanturisti. Zbog toga je Mato pomislio kako bi mu neka demonstracija sposobnosti pomogla dobiti posao, piše Siniša Jembrih u Vatrogasnom vjesniku.    Povijesne vratolomije na vrhu Katedrale Događaj je popraćen u zagrebačkoj novinskoj kronici ''Večer''. ''Nekoliko minuta poslije 10 sati izjutra u srijedu 6. travnja

izvor: wikipedia '' Vještičji malj'' (Malleus Maleficarum) dominikanskih redovnika Jakoba Sprengera i Heinricha Institorisa knjiga je tiskana 1487. godine te je služila kao pri ručnik za prepoznavanje, ispitivanje i mučenje vještica. Sprenger i Istitoris knjigu su napisali nakon što je papa  Inocente VIII.   izdao ‘Summis desiderantes affectibus’, koja će u povijest ući i kao vještičja bula. Nakon tiskanja ove knjige, koja je prihvaćena kao neslužbeni udžbenik za progone vještica, ludilo se počelo širiti Europom u 15. i 16. stoljeću, da bi vrhunac dosegnulo u 17. i 18. stoljeću, a nije obišlo ni Zagreb i njegovu okolicu. Potom je na provincijskoj sinodi u Trnavi donešena odluka o obveznom propovijedanju protiv čarobnjaštva što je u 17. stoljeću rezultiralo naglim porastom sumnjivih vještica. “Čaranja, vračanja, gatanja, proricanja i supersticiozna vidanja bolesti i rana tajnim riječima i znacima izvršenim u određeno vrijeme i na određenom mjestu, imaju se opetova

Ispred zapovjedništva tadašnjeg UNPROFOR-a na Selskoj cesti u Zagrebu 26. rujna 1993., očajne majke poginulih i nestalih branitelja počele su spontano graditi Zid boli, simbol stradanja hrvatskog naroda, ponosa i duboke patnje. Zid boli nastao je na vrhuncu srpske agresije na Hrvatsku kada su očajni Hrvati tražili svaki način da privuku pažnju svijeta na nezabilježene zločine u srcu Europe krajem 20. stoljeća. U vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku, dok je ratni vihor svakodnevno gutao živote mladih hrabrih hrvatskih branitelja, progovorio je krik očaja tužnih majki. Ispred zapovjedništva tadašnjeg UNPROFOR-a na Selskoj cesti u Zagrebu 26. rujna 1993. počele su spontano graditi Zid boli, simbol stradanja hrvatskog naroda, ponosa i duboke patnje. Spomenik, običan i nadasve jednostavan, s crnim i crvenim ciglama s ispisanim imenima poginulih, nastao je u znak prosvjeda svijetu i vojnicima s plavim kacigama da se hrvatske žrtve broje u tisućama. Dan po dan, zid je nažalost pos