Tajne Zagreba

Oktogon je naziv za zgradu nekadašnje Prve hrvatske štedionice u Donjem gradu u Zagrebu. Kroz zgradu vodi trgovački prolaz s dućanima, u sredini kojeg je osmerokutna dvorana natkrivena kupolom od vitraja, po kojoj je i dobio ime. Službena mu je adresa Ilica 5, a povezuje Cvjetni trg (Trg Petra Preradovića) s Ilicom. Vitra je posebnim načinom oslikano staklo. Kad su ljudi uspjeli uz pomoć kemijskih spojeva, oksida, obojiti staklo (manganov oksid koji boji modro, a željezov oksid crveno), umjetnici su došli na misao xa sastavljaju slike od komadića obojenog stakla.  Slikar- staklar zvan vitraj radi slično kao mozaičar. Ali njegovi komadići stakla širi od mozaičerovih staklenih štapića i kamenčića. Osim toga vitrajer ih ne utječe na zid, nego uokviruje u olovne spojnice. Sastavljen na prozor umjesto na zid, vitraj kroz sebe pušta sunčeve zrake i stvara najblistavije boje među svim slikarskim tehnikama. Jeste li znali da je na području sadašnjeg Okto

Koje Vam alkoholno piće prvo padne na pamet kad Vam kažem da ga neki smatraju prehrambenim proizvodom, da izvrsno paše i u ljetnim i u zimskim mjesecima, posebice uz roštilj ili nakon neke sportske aktivnosti? Bilo da se radi o vrućim ljetnim danima ili hladnim zimskim noćima, osvježavajuća čaša ovog pića svakome će uljepšati dan. Poznati mađarski pisac Bela Hamvas, svojedobrno je izjavio kako postoji univerzalna stvar kod alkohola, pa tako i ovog pića, a to je da ''postoji samo jedan zakon pijenja: bilo kada, bilo gdje i bilo kako''. Brojni su ga pisci opisivali, pjesnici opjevali, a slikari slikali. Pogađate o čemu se radi? Naravno, o njegovom veličanstvu- PIVI. U Zagrebu je već od davnih dana postojala pivovara, doduše manjih razmjera, ali s odličnom proizvodnjom ovog napitka. Pivari u ono doba nisu mogli namiriti potražnju, stoga je osnivanje pivovare ovakve vrste i veličine bilo neizbježno, Na Gornjem gradu je i prije radilo nekoliko pivovara, Prva je osnov

Prvi podatak o imenu zagrebačke žile kucavice Ilice nalazi se u dokumentu koji datira iz davne 1431. godine. Tako se ta godina može smatrati rođendanom i imendanom Ilice, bilježi Branimir Špoljarić u svojoj knjizi "Stari Zagreb od vugla do vugla". No, kako je nastalo iličko ime, do danas nije sa sigurnošću utvrđeno. Nekoliko je teorija, a najvjerojatnija je ona koja govori da je ulica dobila ime prema potoku Ilica podno Peneznih goric ili Gradečke gmajne, današnjeg Rokova perivoja. Druga teorija spominje naselje gradečkih kmetova koje se zvalo ville, pa se govorilo "pem v vilcu", odnosno idem u selo. Treća je teorija da je ime izvedeno od riječi ilo, tj. ilovače na kojoj je bilo naselje čiji su se stanovnici bavili lončarijom, bilježi Špoljarić. Foto: Goran Jakuš/PIXSELL  Ilica ( Ilica je poznata kao vijugava ulica i to zato što je tijekom razvoja slijedila srednjovjekovni put koji je izbjegavao savske naplavine. Do 1766. godine protezala s