Harmica- nekadašnji zagrebački trg

-

22. lipnja 1848. godine Harmica je preimenovana u Trg bana Josipa Jelačića. Zanimljivost koja se krije iza toga je to što je Jelačić tek nedavno prije toga bio imenovan hrvatskim banom. Njegovo svečano ustoličenje za bana u Zagrebu bilo je samo 18 dana ranije. 

Prethodni naziv Harmica dolazio je iz mađarskog jezika (harminc na mađarskom znači trideset). Taj je naziv dolazio od činjenice da se na Harmici nekoć ubirala tridesetnica, svojevrsna carinska pristojba koja se izvorno morala davati u vrijednosti tridesetog dijela robe.

  Slikovni rezultat za harmica zagreb

Zanimljivo je da je spomenik banu Josipu Jelačiću podignut na Trgu bana Josipa Jelačića tek 1866. godine tj. čak 18 godina nakon što je trg prozvan Jelačićevim. U međuvremenu ban Josip Jelačić je i preminuo (20. svibnja 1859. godine). Kao posebnu zanimljivost želim dodat da je na današnjem mjestu njegova kipa, do kraja 18. stoljeća, prije nego li se ban Josip Jelačić rodio, stajala zidna kula u kojoj su bili stražari, tržni nadzornici te snubitelji za vojsku.

Prve kuće bilježe se u 17. stoljeću, i to na sjevernoj strani Harmice. Prestankom opasnosti od Turaka i njihovih prodora u 17. stoljeću, Zagreb dobija snažniji gospodarski i demografski razvoj. Stanovništvo se od polovice 18. stoljeća povećava, Gornji grad (Gradec i Kaptol) postaju prenapućeni i gradnja u Donjem gradu naglo napreduje.

Od javnih objekata na Harmini, posebno je značajna Zakladna bolnica, koja se nalazila na uglu Harmice i Ilice. Osim bolnice, tu se nalazila i prva javna ljekarna na području Donjeg grada (o bolnici i prvoj javnoj ljekarni na području Donjeg grada više u nadolazećim postovima).

Na Harmici je postojao izvor vode Manduševac. Zagrepčanima je služio kao javni izvor vode, a 1852. godine je po prvi put uređen kao javni zdenac.

Harmica i danas postoji, ali ne u svom izvornom obliku- nije gradski trg nego prolaz koji je zapravo otvoreno prizemlje stambene zgrade.

Prolaz služi da povezuje Gornji i Donji grad, tj. tržnicu Dolac i ulicu Pod zidom na sjeveru te Trg bana Josipa Jelačića na jugu.

 Povezana slika

Primjedbe

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Povijest zagrebačkih gradskih i prigradskih naselja, kvartova, ulica, parkova..

-
Bizek - brdsko prigradsko naselje Bizek danas Bizek je gradsko brdsko naselje, smješteno na jugozapadnim obroncima Medvednice . Naselje karakteriziraju brojne obiteljske kuće, a smatra se slabije urbaniziranim naseljem. Administrativno Bizek pripada zagrebačkoj gradskoj četvrti Podsused Vrapče. Bizek je vjerojatno najpoznatiji po (danas napuštenom) kamenolomu. Iako je kamenolom napušten, iznimno se povremeno otvara zbog izvlačenja kamena za popravak Zagrebačke katedrale. Također, na području Bizeka nalaze se najvrednija nalazišta fosila na Medvednici. Povijest Bizeka Bizek je na
Pročitajte više

Tuneli pod centrom grada

-
Slika
TUNELI POD CENTROM GRADA (tajni prolazi, katakombe i bunkeri) Ehhh taj užurbani život! Sram ga bilo! Svi se nekud žurimo i u cilju nam je doći na zadano mjesto u zadano vrijeme. Nemamo vremena obraćati pažnju na gluposti. Ehhh da vas podsjetim – svaki put kad ste dolazili na trg, šetali Gornjim gradom, Kaptolom, Tkalčom prolazili ste pokraj nekih možda čudnih vrata, haustora, otvora, šahtova i skrivenih ulica. E da to! Tamo vam se dragi moji u 90 posto slučajeva nalaze vrata i ulazi u podzemni grad Zagreb. Da – upravo tamo! Pa krenimo s lokacijama, legendama i pričicama… I. Ako do sada niste znali – sada znate! Grad Zagreb ima ”podzemni” grad. Taj grad čine tuneli koji se isprepliću. Priča se da su neki tuneli izgrađeni čak u 18. stoljeću a mnogi su izgrađeni u doba NDH. Priče kruže (to je više kao legenda) da su ti tuneli (ali samo određeni) spojeni s onima podno Medvednice i s bolnicom Brestovac na Sljemenu. Teško ali… nikad se ne zna. Svaki put kad šećete Tkalčom š
Pročitajte više

Tajna Kožarske ulice

-
Slika
Po broju javnih kuća i kupleraja, Zagreb je nekada bio među vodećim gradovima u Europi, a ovim se mogao pohvaliti do Drugog svjetskog rata. Prije rata, gotovo je svaka kuća u Tkalčićevoj ulici bila kupleraj. Radilo se o legalnim obrtima, a prvi takav nalazio se u Kožarskoj ulici, nazvan Petrova kupelj. Otvaranje kupleraja bilo je sasvim jednostavno, dapače, jednostavnije nego danas otvoriti obrt ili tvrtku. Sve što je bilo potrebno jest otići u Gradsku skupštinu, podnijeti zahtjev koji bi se, zatim, odobrio ili odbio. Zaposlenice bordela imale su i liječničku uslugu, a pregled su morale obaviti dva puta tjedno. Reklama za ova mjesta bila je zabranjena, kupleraji nisu smjeli isticati kakve usluge se kod njih pružaju. Međutim, reklama nije niti bila potrebna, posla nije nedostajalo, a znak prepoznavanja kupleraja bila je – figurica patuljka na prozoru. Kada bi patuljak bio polegnut, to je označavalo da je dotična dama zauzeta. Nakon nekog vremena, susret s damama postao je mogu
Pročitajte više