Tajne Zagreba

Gizelina zemlja U podsljemenskoj zoni smještena je Gizelina kuća, u koju nitko osim vlasnice nikad nije ni zakoračio. Gizela je navodno bila udovica, ali naši pradjedovi i prabake znali su je kao staricu u crnini koja se uvijek držala povučeno. Kružile su i priče da je bila vještica, uglavnom zato što su joj se oko kuće okupljale crne mačke, a ona je uvijek mirisala na sumpor, amonijak i trave. Uz pomoć svojih pripravaka, navodno je uspjela nadživjeti nekoliko generacija, a nitko nikad nije zakoračio u njezinu kuću. Početkom '90-ih kuća se jednostavno urušila, ali u ruševinama nije bilo niti traga Gizeli. Na zemljištu je od tada trebalo izniknuti nekoliko stambenih objekata, ali svi su na kraju propali, dok na okolnim lokacijama već desetljećima uredno niču nove kuće i zgrade.  Učka Od početka 1988. godine stanovnici Istre i Hrvatskog primorja bili su opsjednuti misterioznom ženom u crnom. U svjedočenjima s mjesta događaja reporteri su se pozivali na medicinsko ...

Piše: Domagoj NOVOSEL, prof. U prethodnom broju  Političkog zatvorenika  (br. 231, lipanj 2011.) pisao sam o zločinima koje su pripadnici Jugoslavenske armije počinili u Gračanima nedaleko Zagreba. U navedenom sam se tekstu osvrnuo i na pokolje koje su partizani počinili u bolnici Brestovac na južnim obroncima Medvednice, ali sam istaknuo da je to tema koju treba zasebno obraditi. Zbog toga sam u ovom broju odlučio posvetiti nekoliko rečenica hrvatskim ranjenicima, uglavnom pripadnicima Hrvatskih oružanih snaga (HOS) – koje su komunističke snage pobile u svibnju 1945. suprotno svim ratnim pravilima. No prije nego što nešto kažem o samim tragičnim događajima, valjalo bi štovanom čitateljstvu u nekoliko crta opisati povijest bolnice Brestovac. Bolnica Brestovac službeno je otvorena 22. svibnja 1909. Nastala je kao projekt poznatog zagrebačkog lječnika  dr. Milivoja Dežmana . Smještena na 846 metara nadmorske visine, predstavljala je idealno mjesto za liječenje tub...

Prema nekim tvrdnjama, tunele i danas koriste tajne službe i vojska, a oni nisu baš skloni otkrivati tajna postrojenja. - Ispod centra Zagreba postoje dva tunela. Jednom tunelu je ulaz bunker u Dubravkinu putu, a izlaz u Tkalčićevoj ulici. U drugi tunel se ulazi u Mesničkoj ulici, a izlaz je u Radićevoj ulici, negdje oko broja 10. Za Domovinskog rata je u tim tunelima bila informativna agencija - prisjeća se Branimir Špoljarić, autor knjige Stari Zagreb od vugla do vugla. Dodaje kako postoje tvrdnje da postoji i treći tunel, ali da one nisu dokazane. izvor: 24sata.hr

Roman "Mjesec boje krvi" u petak stiže na kioske. U njemu priču pletu klasični noćnici, vampiri, a opisan je i cijeli labirint tajnih tunela ispod Zagreba.   No, priče "iz velegradskog podzemlja" nisu rezervirane samo za ove bjelodano političke pojave, nego i za klasične noćnike, krvopije, vampire, koji pletu priču "Mjeseca boje krvi", romana koji se u petak pojavljuje na kioscima. U romanu opisan je cijeli labirint, široj javnosti posve nepoznat, začet još davnih dana, a dovršen tijekom zadnjega rata. Čitatelje vodi iz vrha hrvatskog društva u tajanstvene labirinte podzemnih tunela Zagreba, uskačete u tobogan koji vas vodi kroz misteriozni svijet što se proteže od zaključanih tunela ispod Tkalčićeve ulice, preko podzemlja vile Rebar, do stoljetnih rezidencija zagrebačke elite na Tuškancu.  Glavna junakinja je inteligentna, samosvjesna srednjoškolka Tina, koju su majka i očuh nakon teške bolesti upisali u elitnu zagrebačku školu, polako po...

Dva šiljata tornja katedrale na Kaptolu postavljena su tako da ih svaki Zagrepčanin (i svaki došljak) vidi sa svakog položaja, sa svake udaljenosti i u svakom trenutku kad god to poželi.       Zagrebačka je katedrala jedna od onih vizura koje dominiraju zagrebačkim najintimnijim krajobrazom. To je razglednica koju Zagrepčani šalju i drugima i sami sebi.       Kaptolska katedrala nije, dakle, samo prvostolnica, crkva i bogomolja, isto kao što nije samo građevina, arhitektura i stil (navodno gotika); ona je sve to zajedno, i mnogo više od toga. Ulazeći u katedralu, od njenog glavnog portala do njenog glavnog oltara, ulazimo, naime, u samu bit postanka i opstanka ovog nam starovjekog grada koji je prije dvanaest godina proslavio svoju devetstotu obljetnicu.       Ne treba čak ni ući u katedralu. Dovoljno je doći na kaptolski trgić, obići oko Marijina kipa, sjesti na kamenu klupicu i započeti ona...

1. Jedno od nepoznatih mjesta u Zagrebu (naime poznato, ali nitko ne zna što je to, a priča je jako neobična i turistički vodiči bi je trebali spominjati) ti je kapelica Sv. Dizma na razmeđi Nove Vesi i Kaptola. Neki kažu da je to jedino sakralno mjesto na svijetu posvećeno Sv. Dizmu (koji je, inače, bio jedan od ona dva lopova razapeta zajedno s Isusom). Navodno se narod jako bunio kad se kapelica posvećivala tako 'sumnjivom' svecu, ali je netko važan -- nadbiskup ili netko od kanonika koji je financirao kapelicu, ne znam, rekao da je Sv. Dizmo jedini svetac za kojega Biblija eksplicitno kaže da je na nebu. Za sve ostale je to stvar pretpostavke. (Nisam siguran koliko je to točno, jer mislim da je i za Sv. Petra eksplicite rečeno da je svetac, ali je priča svejedno dobra.) 2. Ima ona kućica u Vlaškoj u kojij je sada galerija slika; ljudi uglavnom ne znaju da je u njoj nekada stanovao nadbiskupov vrlar i da je sve južno i istočno od te kućice par stotina meta...

„Ovdje počiva Paul David von Vakanovich, umro 21. lipnja 1818. u četvrtoj godini starosti“, hladni je i škrti natpis na nadgrobnoj ploči uzidanoj u veži kuće u Demetrovoj 3. Dječji grob u Demetrovoj jedna je od poznatijih strašnih priča koje Zagreb skriva, a njenu tajnu otkriva vam novinar Anwe.     Na dječakovu grobu nema ni molitve niti natpisa “Počivao u miru”, samo jeziva lubanja koja se ceri u gornjogradskoj noći.   Za jesenjih večeri Gornji grad često djeluje kao savršena kulisa nekog starinskog, crno-bijelog horor-filma. Pod sumornim nebom hodate popločenim ulicama, a sa svih vas strana okružuju drevna pročelja, prepuna zastrtih prozora nadsvođenih intrigantnim ukrasima. Iza svakog neosvijetljenog ugla mogla bi iskočiti neka utvara iz mračnijih djela Marije Jurić Zagorke. Tada se, možda pod prvim kapima kiše, odlučite sakriti u haustor i sebi nasuprot ugledate nadgrobnu ploču, ukrašenu mrtvačkom glavom. Stari narodi ritualno su zazidavali djecu...