jedna od najtežih tramvajskih nesreća


Jedna od najtežih tramvajskih nesreća u čitavoj svjetskoj povijesti dogodila se 31. listopada 1954. godine u Zagrebu na staroj, strmoj mirogojskoj pruzi. Devetnaest putnika je poginulo, a još njih 37 teško je ozlijeđeno.

Dogodilo se to dan uoči blagdana Svih Svetih kad su mnogi Zagrepčani odlazili na groblje Mirogoj kako bi uredili i posjetili grobove svojih pokojnika. U to je vrijeme još postojala tramvajska linija broj 21 koja je vodila od Gupčeve zvijezde uzbrdo do Mirogojskog groblja.

Mrtva tijela razbacana po cesti kod Gupčeve zvijezde. Krici. Plač. Zapomaganje. Tramvaj okrenut na bok. Prizor je to od kojeg se ledila krv u žilama, prisjeća se umirvljeni kriminalistički tehničar Ljubomir Gudelj koji je među prvima stigao na mjesto mirogojske nesreće. 

Slikovni rezultat za nesreća tramvaja na mirogoju


Od te kobne maglovite nedjelje 31. listopada 1954. godine kada je Zagreb zavijen u crno u najvećoj tramvajskoj nesreći u kojoj je živote izgubilo 19 osoba, a još ih je 37 teško ozlijeđeno. 

Slikovni rezultat za nesreća tramvaja na mirogoju

Gudelj se prisjeća kao da je bilo jučer. - Završio sam noćnu smjenu, malo odrijemao i onda je stigao poziv. Bio sam među prvima na Zvijezdi. Dočekao me krš, tamo udubljeno stablo, razbijeno staklo i posvuda leševi. Čuli su se jauci, nismo znali koliko je mrtvih, ima li preživjelih, priča Gudelj koji je u dugogodišnjoj karijeri odradio mnogo očevida.

Slikovni rezultat za nesreća tramvaja na mirogoju

Za mirogojske tragedije pomogao je identicifirati žrtve. - Poslali su me na sudsku medicinu. Doveli su leš majke i djeteta. Majku smo uspjeli identificirati po papilarnim linijama kažiprsta desne ruke jer su osobne karte tada imale otiske prstiju, no dijete? Pretpostavili smo identitet jer je bilo s majkom, kaže prisjećajući se kako su Zagrepčani dolazili i odlazili tražeći među stradalima svoje najmilije, nadajući se da je među mrtvima nije netko njihov. 

Slikovni rezultat za nesreća tramvaja na mirogoju

Tragedija se dogodila pri vožnji tramvaja linije 13 nizbrdo po pružnoj dionici Mirogoj - Gupčeva zvijezda, na kojoj je najveći uzdužni nagib iznosio više od 9 posto, bilježi ZET-ova monografija. Kočio, ali uzalud U tramvaju (motornim kolima bez prikolice) bilo je 60 putnika. 

Povezana slika

Bila je nedjelja, oko 8.30 sati, dan uoči blagdana Svih svetih. Vozač je krenuo s Mirogoja i spustio ručnu kočnicu za 4 od pet okretaja. Spuštajući se nizbrdo i ulazeći u prvi zavoj, kada je htio uključiti tračničku kočnicu, opazio je da ona ne djeluje. Nastavio je pokušavati, ali sve je bilo uzalud. Kad je pokušao kočiti ručnom kočnicom, uz sipanje pijeska, kola su već dobila takvu brzinu da je za kočenje ručnom kočnicom u nizbrdici bilo prekasno. Tramvaj je jurio sve većom  brzinom, oko 80 sat, odnosno pet puta brže nego li je bilo dozvoljeno.

Slikovni rezultat za nesreća tramvaja na mirogoju

Vijest o tragediji munjevito se pronijela Zagrebom. Uskoro su na Mirogoj jurila kola hitne pomoći iz svih dijelova grada. Bolnice su pokrenule sve svoje raspoloživo osoblje, bilježi Vjesnik. Zažarili su se telefoni u bolnicama, građani su tražili podatke o žrtvama, čekajući u strahu hoće li se ime njihovih najdražih pojaviti na popisu stradalih. Istraga je bila opsežna, razgovarali su sa 30-ak svjedoka, a presuda je utvrdila da je za nesreću kriv vozač jer je neoprezno i nepropisno krenuo i nije pravodobno kočio ručnom  kočnicom. Pokazalo se i  kako su ista tramvajska kola garažnog broja 21 ranije tog dana imala sudar na uglu između Degenove i Medveščaka. Tramvaj je tada zahvatio i prevrnuo zaprežna kola, no kako nije bilo veće štete, vozač je nastavio vožnju prema Mirogoju. Danas tramvaj više ne vozi na Mirogoj. Pruga je demontirana, a kao uspomena na tragediju i žrtve uklesane su riječi umjetnika Davora Kovačića: 'U osam i trideset kobnoga jutra Jauci, krici i lom velik. Na strmoj cesti za Mirogoj. Spoje se krv, drvo i čelik'

Slikovni rezultat za nesreća tramvaja na mirogoju


Zbog  nesreće je 1954. obustavljen tramvajski promet na dionici Mirogoj - Gupčeva zvijezda, no ponovno je uspostavljen 1964. godine. Nova motorna kola koja su vozila na toj pruzi bila su posebno opremljena električnom, jakom zračnom, elektromagnetskom (tračničkom) i ručnom kočnicom. Vozila su uz točno propisane najveće brzine sve do 15. svibnja 1967. godine. Od tog datuma na Mirogoj voze samo autobusi. Početkom sedamdesetih mirogojska je pruga demontirana.



Primjedbe

  1. Pozdrav,
    da li imate još informacija o navedenoj nesreći? Poput imena poginulih putnika.
    Sjećam se još kao mala da je moja prabaka pričala kako je netko iz moje obitelji nažalost poginuo u nesreći, ali nemam ime.

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

Popularni postovi s ovog bloga

Povijest zagrebačkih gradskih i prigradskih naselja, kvartova, ulica, parkova..

Tuneli pod centrom grada

Tajna Kožarske ulice