Tajne Zagreba

Oktogon je naziv za zgradu nekadašnje Prve hrvatske štedionice u Donjem gradu u Zagrebu. Kroz zgradu vodi trgovački prolaz s dućanima, u sredini kojeg je osmerokutna dvorana natkrivena kupolom od vitraja, po kojoj je i dobio ime. Službena mu je adresa Ilica 5, a povezuje Cvjetni trg (Trg Petra Preradovića) s Ilicom. Vitra je posebnim načinom oslikano staklo. Kad su ljudi uspjeli uz pomoć kemijskih spojeva, oksida, obojiti staklo (manganov oksid koji boji modro, a željezov oksid crveno), umjetnici su došli na misao xa sastavljaju slike od komadića obojenog stakla.  Slikar- staklar zvan vitraj radi slično kao mozaičar. Ali njegovi komadići stakla širi od mozaičerovih staklenih štapića i kamenčića. Osim toga vitrajer ih ne utječe na zid, nego uokviruje u olovne spojnice. Sastavljen na prozor umjesto na zid, vitraj kroz sebe pušta sunčeve zrake i stvara najblistavije boje među svim slikarskim tehnikama. Jeste li znali da je na području sadašnjeg ...

Koje Vam alkoholno piće prvo padne na pamet kad Vam kažem da ga neki smatraju prehrambenim proizvodom, da izvrsno paše i u ljetnim i u zimskim mjesecima, posebice uz roštilj ili nakon neke sportske aktivnosti? Bilo da se radi o vrućim ljetnim danima ili hladnim zimskim noćima, osvježavajuća čaša ovog pića svakome će uljepšati dan. Poznati mađarski pisac Bela Hamvas, svojedobrno je izjavio kako postoji univerzalna stvar kod alkohola, pa tako i ovog pića, a to je da ''postoji samo jedan zakon pijenja: bilo kada, bilo gdje i bilo kako''. Brojni su ga pisci opisivali, pjesnici opjevali, a slikari slikali. Pogađate o čemu se radi? Naravno, o njegovom veličanstvu- PIVI. U Zagrebu je već od davnih dana postojala pivovara, doduše manjih razmjera, ali s odličnom proizvodnjom ovog napitka. Pivari u ono doba nisu mogli namiriti potražnju, stoga je osnivanje pivovare ovakve vrste i veličine bilo neizbježno, Na Gornjem gradu je i prije radilo nekoliko pivovara, Prva je osnov...

Prvi podatak o imenu zagrebačke žile kucavice Ilice nalazi se u dokumentu koji datira iz davne 1431. godine. Tako se ta godina može smatrati rođendanom i imendanom Ilice, bilježi Branimir Špoljarić u svojoj knjizi "Stari Zagreb od vugla do vugla". No, kako je nastalo iličko ime, do danas nije sa sigurnošću utvrđeno. Nekoliko je teorija, a najvjerojatnija je ona koja govori da je ulica dobila ime prema potoku Ilica podno Peneznih goric ili Gradečke gmajne, današnjeg Rokova perivoja. Druga teorija spominje naselje gradečkih kmetova koje se zvalo ville, pa se govorilo "pem v vilcu", odnosno idem u selo. Treća je teorija da je ime izvedeno od riječi ilo, tj. ilovače na kojoj je bilo naselje čiji su se stanovnici bavili lončarijom, bilježi Špoljarić. Foto: Goran Jakuš/PIXSELL  Ilica ( Ilica je poznata kao vijugava ulica i to zato što je tijekom razvoja slijedila srednjovjekovni put koji je izbjegavao savske naplavine. Do 1766. godine protezala s...

Bezbroj puta čuli smo koja je sljedeća postaja i kamo idemo. Mirela Matković otkriva da to i nije baš lako izgovoriti. Profesionalna je spikerica i najpoznatiji glas ZET-a, koji je drilala na HRT-u, a prati nas i u dokumentarcima, reklamama i u dizalima. "Sljedeća je postaja  Trg bana Josipa Jelačića". Rečenica koju smo svi čuli na tisuće puta. Dok se vozimo tramvajem, najave sljedećih stanica gotovo ne primjećujemo. Jednostavno za izgovoriti, zar ne? No iza njih stoji desetogodišnji rad.  Mirela Matković , profesionalna spikerica, dobro se potrudila da joj glas zvuči baš tako. – A i puno ljudi koji su me drilali da progovorim kako treba. Učila sam  govoriti iz inata . Kada sam se tek počela baviti novinarskim poslom, jedan me urednik na HRT-u, gdje sam radila, zamolio da više ne čitam. Rekao je da sam talentirana, ali da to jednostavno nije slušljivo – kaže Mirela Matković,  najpoznatiji glas ZET-a . I ne samo te gradske tvrtke. Njen glas pratit će nas i t...

U Zagrebu je počeo drugi po redu kulturno-umjetnički projekt 'Festival svjetla Zagreb .' na čak 19 lokacija povijesne gradske jezgre. Od četvrtka 15. ožujka pa sve do nedjelje 18.ožujka moći će se pogledati atraktivne audiovizualne instalacije i projekcije. Osim Klovićevih dvora, koji su lani bili okosnica cijelog festivala, projektu su se priključili i Muzej grada Zagreba, Hrvatski institut za povijest, ali i glumci koji uz kip Antuna Gustava Matoša recitiraju njegove stihove. Tema Festivala je proljeće koje simbolizira buđenje, rast i renesansu te će stoga svaka od 19 lokacija na svoj način dočarati proljetni ugođaj kroz svjetlosne predstave koje će se održavati od 18 do 23 sata. Ulaz na sve programe je besplatan.  1. lokacija: ART PARK Zelena oaza na brežuljku podno Strossmayerova šetališta novom ruhu najavit će proljeće dok nas vodi u prošlost svjetlosnom instalacijom koja oživljava sjećanje na nekadašnji vinograd smješten na padalinama Gorenjg grada, Usred grada s...

Početkom siječnja 1929. naše krajeve, a zatim i gotovo cijelu Europu, zahvatila je strašna zima, zima koja je s pravom dobila epitet „zima 20. stoljeća“. Zahlađenje se najprije osjetilo u unutrašnjosti.  Novu godinu 1929. Zagrepčani su dočekali u znaku relativno toplog vremena, koje je bilo nastavak sličnog vremena cijele jeseni i početaka zime 1928.  Kako  izvori navode, do zore se plesalo i pjevalo u Glazbenom zavodu, u kavanama «Corso», «Esplanade», «Manon» i drugima, gostionicama, na periferiji i planinarskim domovima na Sljemenu, u prostorijama različitih društva i u privatnim stanovima itd. Kako je bilo toplo, doček je prošao bez pahuljica snijega. No, u noći s 1. na 2. sječnja došla je izrazita promjena vremena. Ciklona se sa sjeverozapada Europe premjestila nad Sredozemlje, a u unutrašnjosti Hrvatske pao je snijeg. Istovremeno je ojačala sjevernoeuropska anticiklona. Ona će se sljedeća gotovo tri mjeseca konstantno protezati od Velike Britanije do Sibira ...